Blog
02. 02. 2016 @ Antonija Eremut

Gardun, (Tilurium, Pons Tilurium)

Kategorija: kulturna baština GPS: LAT: 43.611067012 / LONG 16.7184650246

Na visoravni današnjeg sela Garduna, iznad Trilja, sagrađen je u 1. stoljeću poslije Krista rimski vojni logor. Nakon teških ratova Rimljana s Delmatima i velikog ustanka ilirskih plemena od 6. do 9. godine (u kojima je i prostor oko Garduna imao značajnu ulogu), Rimljani se odlučuju na gradnju vojnih utvrda u unutrašnjosti Dalmacije. Tako su nastali Burnum (Ivoševci kod Kistanja), Tilurij (Gardun kod Trilja) te manja vojna porišta u Andetriju (Muć) i Bigeste (Humac kod Ljubuškog-BiH). Prva postrojba koja je boravila u Tiluriju je VII legija. Zajedno s XI legijom iz Burnuma odigrat će veliku ulogu u ustanku namjesnika Dalmacije Lucija Aruntija Kamila Skribonijana protiv cara Klaudija. Ove dvije postrojbe neće podržati urotnike, pa će im car dodijeliti počasni naziv koji je obilježavao njihovu odanost i vjernost Klaudiju -  Claudia Pia Fidelis. Kroničari nam prenose vijest o događaju uoči polaska legija prema Italiji kada iz zemlje nisu mogli podignuti svoje znakove što je protumačeno kao loš znak pa su vojnici odbili stati na stranu pobunjenika Skribonijana.  

Nakon odlaska VII legije s Garduna na Dunav oko 50. godine, u Tilurij stiže VIII dobrovoljačka  kohorta koja će se tu zadržati do sredine 3. stoljeća.

Sam vojni logor zauzimao je veliku površinu od oko 12 hektara a početkom 1. stoljeća tu je boravilo preko 6000 legionara i pomoćnih vojnih jedinica. Vojska je čuvala vrlo važnu prometnicu Salona - Narona, kontrolirala zaleđe Salone kao glavnog grada provincije te nadzirala most na Cetini (Hippus) u Trilju (Pons Tiluri). Most se nalazio nizvodno od današnjeg mosta i prelazio je Cetinu preko malog otočića koji je tu postojao do prije 30-ak godina.  Zanimljivo je da su na radovima popravljanja mosta u vrijeme cara Komoda (184. godine) sudjelovali stanovnici udaljenijih antičkih gradića u zaleđu - Rider (Danilo kod Šibenika), Delminij (Tomislavgrad u BiH), Novae (Runovići/Zmijavci kod Imotskog). Most je srušen krajem 4. ili početkom 5. stoljeća i Cetine se u Trilju sve do sredine 19. stoljeća prelazila skelom ili preko plitkog gaza npr. na Malom Driniću, uzvodno od današnjeg mosta.

Sustavna arheološka istraživanja na Gardunu traju od 1997. godine, iako je lokalitet poznat još od 18. stoljeća. Do sada su istraženi manji dijelovi logora: vojničke spavaonice, zgrada zapovjedništva s mozaikom na kojemu je prikaz bika (simbol VII legije), cisterna za vodu, dijelovi bedema. Pokretne arheološke nalaze (keramika, novac, dijelovi oružja i opreme itd) moguće je uz brojne druge nalaze vidjeti u Muzeju triljskog kraja u samom Trilju. Tilurij je i u kasnoj antici, sve do 40-ih godina 7. stoljeća, bio strateška točka odakle se branio prilaz Saloni. Čak i ranosrednjovjekovni nalazi, kao npr. zlatni nakit iz druge polovice 8. stoljeća pronađen kod stare crkve sv. Mihovila govori o važnosti ovog mjesta.

Ponovnu važnost Gardun će imati u vrijeme posljednjih mletačko-turskih ratova krajem 17. i početkom u 18. stoljeća, kada će Mlečani na prostoru oko današnje crkve sv. Petra i groblja sagraditi manju utvrdu za kontrolu prijelaza preko Cetine i okolnog teritorija.