Blog
02. 02. 2016 @ Antonija Eremut

Pretpovijesni lokalitet Ravlića pećina, Drinovci

Kategorija: kulturna baština GPS: LAT: 43.3389704068753 / LONG 17.3230948554901

U starom drinovačkom zaseoku Peć, neposredno uz put Drinovci – Tihaljina, nad izvorom rijeke Tihaljine, nalazi se Ravlića pećina. Mjesni puk zove je još i Pećinom Kostreš-harambaše ili Kostrešovom pećinom, po legendarnom hajdučkom vođi Kostrešu. On je epski  lik od kojega Osmanlije strepe kao od božje kazne. Stjepan Banović tvrdi da je povijesna osoba iz 18. st. i da je djelovao na području Papuka i Krndije u Slavoniji. Spominje se i u bošnjačkim narodnim pjesmama, ponajviše u bojevima s Mujom od Kladuše. Geolozi pretpostavljaju da je u dalekoj prošlosti pećina bila izvor, koji se ugasio nakon spuštanje erozijske crte. Ulaz u pećinu je malo izduljen i širok 40 m, s prosječnom visinom od 5 m. Na samom ulazu nalazi se puno kamenih blokova, zemlje i sitnoga kamenja. Pećina je vrlo prostrana i ima dvije dvorane, koje su odvojene međusobno uskim prolazom. Njezini zidovi i stropovi mjestimice su ispresijecani kamenim ukrasima – stalaktitima i stalagmitima, a na podu ima čudesnih kamenica. Duljina istraženoga dijela Ravlića pećine iznosi 145 m, s dubinom od 20  metara.

U arheološkoj literaturi Ravlića pećina u Peć Mlinima u Drinovcima poznata je kao najznačajnije prapovijesno nalazište u Hercegovini, gdje su ljudi kontinuirano boravili od početka neolitika (5700 pr. Kr.) do kraja ranoga brončanog doba (1500 pr. Kr.). Kulturni sloj u pećini debeo je od 0,90 m do 3,60 m. Pronađeno je dosta kremenoga oruđa (noževa, strugača i strjelica) i koštanih predmeta (šila, glačalica i strjelica,  ulomaka  keramičkih posuda i nakita od kostiju i veprovih zuba). Keramika je rađena od pročišćene zemlje, sve su posude dobro pečene i obojene crvenkastim, crnim i sivim nijansama boje. Ukrasi u stilu impresso-kulture izvedeni su utiskivanjem i urezivanjem. Iz razdoblja mlađega neolitika posude imaju deblje zidove, veće dimenzije i ovlaš su glačane. U bakreno i brončano doba zastupljena je keramika različitih kultura – hvarske, cetinske i posuške kulture. Utvrđeno je postojanje više jednostavnih ognjišta, uz koje su bili pobodeni koci, vjerojatno za vješanje posuda iznad vatre. Sudeći po ostacima kostiju koza, ovaca, divljih svinja i jelena stanovnici pećine bili su lovci i stočari.

Među arheološkim nalazima pronađenim tijekom arheoloških iskopavanja 2008.-2010. posebno se ističe keramička pintadera, predmet valjkasta oblika s plastično izvedenim spiralnim motivima, koja pripada hvarsko-lisičićkoj kulturi kasnog neolitika i jedini je nalaz te vrste iz kasnog neolitika na čitavom području istočnog Jadrana. U funkcionalnom smislu vjerojatno se radi o instrumentu pomoću kojega je pigmentirani spiralni uzorak prenošen i otiskivan na druge medije, tkaninu prije svega.