Blog
02. 02. 2016 @ Antonija Eremut

Ranokršćanska bazilika Doci, Vitina

Kategorija: kulturna baština GPS: LAT: 43.2565837815134 / LONG 17.46846469111

Na nalazištu Doci u Gornjoj Vitini 1956. g. D. Sergejevski istražio je ostatke ranokršćanske crkve dimenzija 13,10 x 11,37 m, orijentirane istok – zapad. Crkva se sastojala od naosa s apsidom i bočnih prostorija s južne i sjeverne strane. U južnome dijelu otkrivena je dvostruka nadsvođena grobnica, a u središnjemu ostaci baze oltara. Zidovi su sačuvani prosječne visine do pola metra. Građeni su od lokalnoga vapnenca, s malterom, ali bez obrade kamena. Pri istraživanjima 2015. g. u sjevernoj prostoriji pronađen je krsni zdenac, grob u središnjoj prostoriji i dvije kasnoantičke grobnice na južnoj strani. Središnja grobnica ima ulaznu arhitekturu u tehnici opus mixtum, s naizmjeničnom uporabom opeke i kamenih blokova, koja se počela koristiti krajem carskoga razdoblja. Pronađen je i jedan impostni kapitel s motivom križa i pauna, koji  se po svojim obilježjima može svrstati u proizvod naronitanskih radionica 5.-6. st.

Petstotinjak metara zapadno od crkve u Docima, na položaju tada zvanom Borasi, danas Šipkova glavica, krajem 19. st. Ć. Truhelka otkrio je malu jednobrodnu crkvicu (oratorij) dimenzija 8,20 x 5,70 m. Imala je apsidu koja je bila unutra polukružna, a izvana poligonalna. Unutar prostorija pronađen je dio arhitektonskoga ukrasa oltara. Kasnije je iz gomile materijala pored crkve izvađeno nekoliko imposta i prozorskih stupaca. Revizijskim  istraživanjima 2013.-2014. otkrivena je kasnoantička grobnica, a ispod nje dva groba od spolija nekoga starijeg antičkog objekta. Po svemu sudeći, oratorij koji je pronašao Truhelka nalazio se u sklopu jednoga znatno većeg kasnoantičkoga kompleksa. Među sitnim materijalom prevladava krovni crijep, ulomci amfora, keramičkoga posuđa i stakla.