Blog
02. 02. 2016 @ Antonija Eremut

Bilizi Na Diliću, Bijača

Kategorija: kulturna baština GPS: LAT: 43.1241438581939 / LONG 17.5896289172662

Bilizi, kamici, stećci ili mramorovi, srednjovjekovni su kameni nadgrobni spomenici, koji se pojavljuju u 13. stoljeću, s vrhuncem uporabe i razvoja u 14. i 15. st. Prema dosadašnjim istraživanjima poznato je oko sedamdeset tisuća biliga, od čega u Hercegovini i Bosni 86 posto, a ostatak u Hrvatskoj, Crnoj Gori i u Srbiji. Najbrojnija grobišta biliga nalaze se na području Hercegovine. Najveću pozornost izazivaju ukrasi i simboli na bilizima, koji su poznati na šest tisuća primjeraka. Motivi se mogu svrstati u više kategorija: bordure, astralni motivi, križevi, oružje, životinje, ljudske figure i scene (kolo, lov, turniri). U tipične hercegovačke motive spada povijena lozica s trolistom, arkade s polukružnim ili šiljatim lukovima, štitovi s mačem, kolo i lov na jelena. Izbor motiva odraz je vjerske kršćanske ikonografije. Ptice, jeleni, konji i kola mogu simbolizirati selidbu pokojnikove duše. Tijela su pokapana u ispruženu položaju, s glavom prema zapadu i nogama prema istoku. Natpisi na bilizima, njih oko četiristo, kriju mnoge tajne drevnih klesara i pisara. Nijedan natpis nema formulaciju koja bi se mogle odnositi na heretično učenje.

Na lokalitetu Dilić u Bijači, na privatnome posjedu obitelji Galić neposredno uz cestu Teskera-Bijača-Vid, sada se nalazi 35 biliga. Nekoć ih je bilo više, dio je ugrađen u obližnju cestu 1931., a 11 primjeraka nalazi se u suhozidu pored ceste. Po oblicima najviše je škrinja, njih dvadeset, četrnaest ploča i jedan sljemenjak. Ukrašeno je 17 biliga. Među simboličnim motivima ističe se: križ na sedam primjeraka, mladi mjesec – šest biliga, tordirani vijenac, rozeta, zvijezda i sunce. Oružje je zastupljeno na devet primjeraka: mač, štit, štit s mačem i luk sa strijelom. Scena kola, ljudske figure i lov nalaze se na osam biliga. Od geometrijskih i arhitektonskih motiva susreće se tordirano uže, lozica s trolistom i arkade. Središnji spomenik je sljemenjak (114 x 90 x 112 cm) koji očigledno ima dominantan položaj na grobištu. Na njegovoj južnoj bočnoj strani nalazi se reljef kola sa četirima plesačicama. Na suprotnoj bočnoj strani sa sjevera klesar je izradio scenu lova, gdje konjanik s kopljem lovi jelena, kojega progoni pas. Na istočnoj bočnoj strani izrađene su dvije petokračne zvijezde, a između njih zagonetan reljef. Na suprotnoj zapadnoj bočnoj strani izrađen je heraldički motiv sa štitom, mačem i ljudskom figurom. Površina štita podijeljena je kosom prugom na dva polja. U lijevom polju štita urezana je jednostavna spirala. Ona je očito dio heraldičke predstave. Riječ je o  pješačkom štitu zvanom targa (njem. Tartsche, u Bosni tarča). Takve grbove imalo je niže plemstvo Humske zemlje, često vlaškoga podrijetla. Vjerojatno se pod tim biligom pokopao visoki uglednik, možda kneževskoga statusa.

Lokalitet s bilizima u Bijači proglašen je nacionalnim spomenikom kulture i nalazi se na kandidacijskoj listi za nominaciju zaštićene svjetske baštine koju vodi UNESCO. Tijekom 2013. na grobištu je urađeno čišćenje, restauracija i konzervacija spomenika. Za cjelovito uređenje lokaliteta trebat će obaviti i zaštitno arheološko istraživanje.