Blog
02. 02. 2016 @

Imotski i Imotska krajina

Kategorija: turistička ponuda GPS: LAT: 43.45 / LONG 17.22

''Ima Imota sedmera vrata. Vrata od Neretve. Vrata od Cetine. Vrata od Bosne. Vrata od mora. Vrata od neba. Vrata od zemlje. I vrata od matere. Na sedmera vrata dođe i prođe sve imotsko.''
Put u Imotu, Petar Gudelj

Imotska krajina povijesno je ime za prostor koji se nalazi u zaleđu masiva Biokova. U prošlosti je obuhvaćala i rubni dio BiH, a postojeće razgraničenje nastalo je Požarevačkim mirom kojim su okončani sukobi Mletačke Republike i Osmanskog Carstva u Drugome morejskom ratu 1714. - 1718. godine.

Ključnu ulogu u životu ovoga kraja ima plodno Imotsko polje. Između njegove gotovo ravne površine i planinskog masiva Biokova (1762 m) nalazi se prostrano krško područje na kojem se smjenjuju nizovi brda i uvala. Polje i krški prostor u njegovoj neposrednoj okolici bogati su vodom. Duž cijelog polja protječe rijeka Vrljika, a na njegovu se sjeverozapadnom dijelu u hladnom dijelu godine stvara poplavno područje – Prološko blato. Zahvaljujući njima, polje ima izvrsne uvjete za poljoprivredu. Na krškom području sjeverno od polja nalazi se veći broj krških jezera po kojima je Imotska krajina nadaleko poznata. 

Nedaleko od Imotskog polja, na padini brežuljka Podi, smjestio se Imotski. Razvio se ispod srednjovjekovne tvrđave koja je bila središte hrvatske županije čije je postojanje u X. st. zabilježio bizantski car Konstantin Porfirogenet. Najstariji tragovi života na širem području grada potječu iz prapovijesti, a nađeni su antički nalazi. U ranom srednjem vijeku na litici iznad Modrog jezera izgrađena je snažna tvrđava Topana koja je u x. st. bila središte jedne od ukupno jedanaest župa hrvatskoga kraljevstva. Krajem xv. st. tvrđavu su osvojili Turci, ali i u njihovo je doba Imotski važno upravno središte, za što nalazimo potvrdu i u stihovima poznate narodne balade Asanaginica. Nakon oslobođenja od Turaka 1717. godine iz malog se podgrađa postupno razvija današnji grad. Njegov se razvoj ubrzao krajem XIX. i u XX- st. Osim upravne i trgovačke važnosti, Imotski je dobio i industrijsku ulogu, a posljednjih godina jačaju očekivanja da će se zbog jezera i kulturnog nasljeđa prometnuti u turističko odredište. Ostala važnija naselja smjestila su se uza sam rub polja: Proložac (na sjeverozapadnom rubu) te Zmijavci i Runovići (na jugoistočnom rubu). Od naselja smještenih dalje od polja vrijedi istaknuti Zagvozd te zapadna sela - Studence, Lovreć, Cistu… 

Imotski kraj poznat je po svojoj tradiciji i kulturi. Spominje se i u glasovitoj narodnoj baladi Asanaginica koja je prevedena na brojne europske i svjetske jezike. Imotski kraj poznat je po gangi – tradicionalnom pjevanju nastalom početkom XX. st. Ganga je način pjevanja koji se izvodi tako da jedan pjevač izgovara stihove, a ostali ga prate imitirajući zvuk gusala. Konačno, Imotska krajina dala je velik doprinos hrvatskoj književnosti XX. st. Najveće zasluge za to pripadaju velikom pjesniku i piscu Tinu Ujeviću (1891. – 1955.). 

Najpopularnije lokacije za posjet su: povijesni centar Imotskog, Modro i Crveno jezero, Zbirka franjevačkog samostana te nešto manja zavičajna zbirka pohranjena u dijelu industrijskog kompleksa Dogana na Điradi, Prološko blato s otočićem Manastir, rijeka Vrljika s ihtiološkim rezervatom, kasnoantička bazilika u Zmijavcima, stećci koji se nalaze na brojnim lokalitetima u Imotskoj krajini, sjeverna strana planinskog masiva Biokovo s označenim stazama i planinarskim domovima.

Javna događanja važan su dio imotske tradicije. Najstarija gradska manifestacija je karneval čiji se počeci gube u davnim vremenima, a lik imotskog Baka jedinstvena je pojava na hrvatskom području. U Velikom tjednu na imotskim se ulicama tradicionalno održava Muka, uprizorenje biblijske priče o posljednjim satima Isusova života. Svibanj je rezerviran za Mandolinu Imotu – međunarodni festival mandolinista. Konačno, tijekom ljeta se od 1970-ih održavaju Imotska sila na koja dolaze brojni poznati strani i domaći umjetnici. Glumci u Zagvozdu manifestacija je koja se od 1998. godine održava na inicijativu glumca Vedrana Mlikote. Ovdje gostuju kazališne predstave iz cijele Hrvatske, a povremeno se održavaju i glazbene večeri. Ovaj ljetni festival jedan je od najvažnijih kulturnih fenomena u Hrvatskoj. Trg glumaca u Zagvozdu jedna od nezaobilaznih točaka za sve ljubitelje kulture koji se zateknu u njegovoj blizini. 

Imotski specijaliteti važan su dio turističke ponude ovoga kraja. Uz tradicionalna jela s ražnja i ispod peke te pršut, najistaknutije mjesto pripada najpoznatijem siru Dalmatinske zagore – studenačkom siru koji se proizvodi od punomasnoga kravljeg mlijeka iz sjeverozapadnoga, brdskog dijela Imotske krajine. Osim slanih specijaliteta, Imotski je poznat i po svojim kolačima od badema i oraha. Uz imotsku tortu, najveću popularnost imaju rafijoli – kolačići od tijesta punjenoga mljevenim orasima i bademima s dodatkom aroma.

Saznajte više na stranicama Turističke zajednice grada Imotskog.