Blog
26. 04. 2016 @ Mirko Rašić

Neolitičko nalazište u Berišu kod Ljubuškog

Kategorija: članci

            Neolitik ili mlađe kameno doba je prapovijesno razdoblje obilježeno značajnim prije svega gospodarskim i društvenim promjenama koje su implicirale čitav niz novih pojava u materijalnoj i duhovnoj kulturi prapovijesnih ljudskih zajednica. Novuum koji bitno određuje neolitik je gospodarstvo zasnovano na stočarstvu i zemljoradnji, čime je osigurana konstantna i relativno sigurna dostupnost hrane, te sjedilački način života koji je organiziran u naseljima permanentnijeg tipa. Najvažniji aspekt koji se javlja u materijalnoj kulturi neolitičkih zajednica su predmeti od keramike (naročito keramičko posuđe), koji postaju osnovni element u određivanju neke neolitičke kulture. Koje su  prema vlastitim afinitetima, i na sebi svojstven način tu keramiku izrađivale i ukrašavale. Potvrda u tom pravcu su i arheološka istraživanja lokaliteta „Velike stine”, gdje sjedilački način života potvrđuju nalazi kostiju velikih životinja, oruđe, kameni žrvnjevi, nožići, sjekire te najvažniji element, temelji naseobinskog objekta. U temeljima kamenog zida evidentirani su ostaci rupa za pozicioniranje drvenih greda, koje su predstavljale dio temeljne arhitekture. Reper za datiranje cjelokupnog nalazišta su mnogobrojni ostaci keramike danilske i hvarsko-lisičićke kulture poput posuda za kuhanje, plitica, ritona (kultna posuda) i sl. a karakteristični su za razdoblje između 5000-3500. god. pr. Kr.

           Općenito kroz prapovijest, kulturno-povijesni razvoj Bosne i Hercegovine u velikoj mjeri je određen prema geomorfološkim kriterijima. Tijekom neolitika to je možda i najviše izraženo, s jasno izdiferenciranim kulturnim zonama, od kojih je Hercegovina najviše individualiziran areal. Naime, prirodno gravitiranje Hercegovine istočnoj Jadranskoj obali ostala je trajna odrednica ukupnih razvojnih procesa tijekom neolitika koji su u velikoj mjeri kompatibilni s onima dokumentiranima na širem prostoru istočnog Jadrana i Mediterana. Prema tome stariji neolitik Hercegovine obilježava razvoj impresso kulture, srednji neolitik danilske, a mlađi neolitik hvarsko-lisičićke kulture.

          Na području Hercegovine poznato je više neolitičkih nalazišta od kojih se izdvajaju Ćiševina u Lisičićima kod Konjica, Zelena pećina iznad vrela Bune kod Mostara, zatim Čaire, Hateljska pećina, Lazaruša i Jejinovača kod Stoca, pa Vukova njiva i Žukovička pećina kod Posušja te Ravlića pećinu iznad vrela Tihaljine u Drinovcima.

         Neolitička nalazišta na otvorenom iznimno su raritetna, njihov jedini predstavnik u zapadnoj Hercegovini je lokalitet „Velike stine”, koji očigledno poradi položaja između dvaju rijeka u polju, pogodne klime i plodne zemlje, čuva ostatke brojnih neolitičkih a možebitno i starijih zajednica.